«… Samo tako možemo sebi tumačiti što već 1259. godine pripada kralju imanje Nedelišće… Tik Nedelišća nalazi se selo Dunkovec koje također pripada imanju Nedelišće», napisao je dr. Rudolf Horvat 1907. godine u svojoj knjizi Poviest Međimurja. Uzmemo li da je podatak vjerodostojan – Dunjkovec je jedno od najstarijih naselja u sastavu Općine Nedelišće. Kako se radi o izvoru koji je prvi i jedini pisani trag o spomenu Dunjkovca u XIII. stoljeću ostaje da mu vjerujemo ili da se priklonimo onima koji ga stavljaju u XIX. stoljeće pozivajući se na činjenicu da kroz selo ide najstarija hrvatska pruga koja povezuje Kotoribu, Čakovec i Macinec, a puštena je u promet 24. travnja 1860. godine. Pruga je imala presudnu ulogu za razvoj sela.

Dunjkovec je danas treće po veličini naselje u Općini Nedelišće sa tisuću stanovnika koji žive u 260 domaćinstava. Razvoj Dunjkovca kakav je danas počeo je 70-tih godina XX. stoljeća odvajanjem od susjednog sela Pretetinec U tom je razdoblju sagrađena kapela sv. Josipa Radnika (1974.), vatrogasni dom i najvažniji objekat – Područna škola Dunjkovec koja je u školskoj godini 2006./07. počela s jednosmjenskim radom.
Tradicionalna zanimanja Dunjkovčana bila su izrada metli od brezove šibe, pletenje cekera, prodaja smolige (drvca za potpalu vatre). Naime, mještani ovog sela bili su poznati po izradi smoliga i prvi ovdašnji zanatlije. Zvali su ih smoligarima, a drvca su prodavali u cijeloj regiji sjeverozapadne Hrvatske. Dovoljan razlog da se 1999. godine u Dunjkovcu podigne kip Smoligar.
PŠ Dunjkovec polaze djeca iz Dunjkovca, Pretetinca i Slakovca. Mladi i oni zrelije dobi okupljaju se u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu koje broji 80 članova, Udruzi žena i nogometnom klubu Međimurec. Nogometaši su organizatori i domaćini Međunarodnog nogometnog turnira U-12 koji uspješno djeluje već osam godina i priznat je od UEFA-e.
Dunjkovec pripada rimokatoličkoj župi Presvetog Trojstva Nedelišće. Povodom 740. obljetnice prvog pisanog spomena Dunjkovca, tijekom 1999. godine u mjesnu kapelu postavljen je tristo godina stari drveni kip Božja misel, kojeg je do tada čuvala obitelj Stjepana Gaveza.